Remek-djelo srednjovjekovne jevrejske umjetnosti

Sarajevska Haggadah

Najvrijedniji eksponat u kolekciji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine predstavlja Sarajevska Haggadah.

Neprocjenjivo remek-djelo srednjovjekovne jevrejske umjetnosti vjerovatno je nastalo u 14. stoljeću u Španiji. Smatra se da je Haggadah nastala kao svadbeni poklon, koji je slavio sjedinjenje dvaju familija, čiji se grbovi pojavljuju na donjim uglovima knjige. Španiju je napustila nakon protjerivanja Jevreja iz ove zemlje, 1492. godine, zatim putovala širom Evrope da bi u Sarajevo, najvjerovatnije, stigla skupa sa Jevrejima, koji su u ovom gradu pronašli utočište u 16. stoljeću.

Zemaljski muzej u posjed knjige došao je 1894. godine, nakon čega je Haggadah poslana u Beč na potvrdu autentičnosti, da bi se na čudesan način ponovo pojavila u Sarajevu nekoliko godina kasnije. Nastavak priče o ovoj knjizi postaje složen, kao, uostalom, i priča o samom Sarajevu. Haggadah je postala simbol opstanka i snage volje samog grada.

Do 2002. godine, kada je u Zemaljskom muzeju otvoren posebni izložbeni prostor u kojem se danas nalazi, Haggadah je skrivana duboko među spisima Muzeja. Iako su svi bili svjesni njezina postojanja, privilegiju da je vide imali su samo rijetki. Kada je 1941. nacistička vojska okupirala Sarajevo Haggadah se nalazila prva na popisu vrijednosti, koje su okupatori željeli prisvojiti. Ipak, zahvaljujući dosjetljivosti direktora Zemaljskog muzeja Joze Petrovića i kustosu Dervišu Korkutu, Haggadah je spašena. Ni do dan danas sa sigurnošću nije ustanovljeno šta se s njom dešavalo tokom Drugog svjetskog rata.

Postoji nekoliko legendi, koje govore o njenom spasenju. Jedna tvrdi kako je direktor Muzeja odnio knjigu u selo na planini Bjelašnica, gdje ju je tamošnji imam skrio pod džamijski prag. Druga kaže kako je tokom cijelog rata ležala zakopana pod drvetom. Prema verziji Jevrejskog humanitarnog društva “La Benevolencia” Haggadah je svo vrijeme, zapravo, bila sakrivena na tajnoj polici biblioteke Zemaljskog muzeja. Bilo kako bilo, knjiga se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine ponovo pojavila 1945. godine.

Tamo je čuvana sve do 1992. godine i početka opsade Sarajeva. Za razliku od drugih vrijednih manuskripta i eksponata, koji su nepovratno izgubljeni u ratnom požaru, Haggadah je spasio direktor Muzeja Dr. Enver Imamović u pratnji nekoliko pripadnika policije i Teritorijalne odbrane. Knjiga je prebačena u sef Narodne banke BiH, gdje je čekala bolje dane.

Dok je rat bjesnio pojavile su se špekulacije da je Vlada Bosne i Hercegovine prodala knjigu kako bi tim novcem kupila oružje, odnosno da je knjiga uništena. Senator američke države Connecticut Joe Lieberman uputio je 1995. godine izazov bosanskoj Vladi, izjavivši kako će u Sarajevo doći za Pesah ukoliko Haggadah bude izložena na stolu. Predsjednik BiH Alija Izetbegović i premijer Haris Silajdžić prihvatili su izazov i za Pesah knjigu donijeli u zgradu Jevrejske općine. Događaj je emitiran na tv programima širom svijeta, ali senator Lieberman iz sigurnosnih razloga nije došao u Sarajevo.

Sarajevska Haggadah danas je stalno izložena u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Izgleda da je, šest stoljeća nakon što je napustila Španiju, pronašla svoje konačno odredište.