Naglašava da je život koji ljudi različitih nacija i religija stoljećima žive u Sarajevu kreirao posebnu energiju kojom grad zrači, pa ne čudi što svi žele posjetiti „evropski Jerusalem“.
Kulturni centar regiona
- Kada me posjetioci pitaju za opsadu grada 90-tih, objasnim im kako su se ovdje ljudi oduvijek dijelili na ljude i neljude, a ne prema religijama i nacijama. Do rata je Sarajevo bilo kulturni centar regiona, poznavali smo se samo po nadimcima, sve dok zlikovci nisu ratom poželjeli uništiti dobre međuljudske odnose.
Turistima preporučuje da tradiciju i kulturu bh. naroda upoznaju kroz posjetu Zemaljskom muzeju, a savremenu historiju u Galeriji 11/07/95, svjedoku tragedije Srebrenice.
- Život u Sarajevu prepun je malih užitaka. Od kafe u Delikatesnoj radnji i Revoluciji, jazz scene kluba Monument, atmosfere Male Pivnice, dobrog vina u Dekanteru i večere u Bocconeu, Luci Sarajevo, Bistrou Duett, ćevabdžinici Hodžić... A sve to uz prepoznatljivi sarajevski humor i očaravajući duh grada.
Želja mu je da umjetnici dobiju svoj paviljon u Sarajevu, gdje bi imali prostor za rad. Najboljom lokacijom za to smatra prostor porušene Električne centrale na Marijin Dvoru.
Kritičko društvo
- Umjetnici osjećaju puls života, a u Sarajevu ih je mnoštvo. Kritičkom društvu neophodan je vitalan umjetnički život, umjetnici koji putuju, razmjenjuju iskustva i predstavljaju kvalitetna djela.
Ističe kako se to najbolje vidi iz velikih projekata, kao što su Ars Aevi, Sarajevska zima, SFF, Jazz fest. Započeti su kao inicijativa pojedinca, a danas okupljaju veliki broj ljudi, spajaju umjetnike i u svijet šalju lijepu sliku grada.
- U raznolikosti Sarajeva leži veliki potencijal za stvaranje umjetnosti – zaključuje sa osmijehom.