Ukratko o Sarajevu

Sarajevo je glavni i najveći grad, te administrativno, ekonomsko, univerzitetsko i kulturno središte Bosne i Hercegovine. Svojim većim dijelom smješteno je uz obronke planine Trebević, a uzduž je presječeno rijekom Miljackom.

Destinaciju Sarajevo uz grad Sarajevo tvori i šire područje koje čini Kanton Sarajevo (koji se nalazi u bh. entitetu Federacija BiH), te opštine koje su u sastavu susjednog grada Istočno Sarajevo (koji se nalazi u bh. entitetu Republika Srpska).

Brojna arheološka otkrića svjedoče o tome da je područje Sarajeva bilo naseljeno još u neolitu, tu su i dokazi o značajnom prisustvu Ilira, a srednjovjekovni grad Hodidjed je, također, bio smješten na prostoru Destinacije Sarajevo. Ipak, samo ime Sarajevo (nastalo od turskih riječi Saraj – dvor i Ovasi – polje) otkriva kako su ga osnovale Osmanlije. Smatra se da je Sarajevo sredinom 15. stoljeća osnovao turski namjesnik Isa-beg Ishaković, kao središte Osmanske vlasti u regiji.

Svi koji prošetaju Sarajevom uočit će četiri arhitektonska segmenta, koji oslikavaju historijski period u kojem su nastali.

Temelji Sarajevu udareni su tokom prvih 150 godina turske vladavine. Mnogi arhitektonski dragulji izgrađeni su upravo tokom tog perioda, poput Gazi Husrev-begove i Careve džamije, Stare pravoslavne crkve, te Baščaršije – nekada grandioznog bazara. Početkom 17. stoljeća Sarajevo je izraslo u živopisnu zajednicu zanatlija, važno trgovačko središte i jedan od najznačajnijih gradova u evropskom dijelu Osmanskog carstva.

Drugi arhitektonski procvat desio se nakon austrougarske okupacije, krajem 19. stoljeća i trajao je sve do početka Prvog svjetskog rata, 1914. godine. Sarajevo je modernizirano, izgrađen je sistem javnog prijevoza, uvedene prve telefonske linije... Osnovane su mnoge kulturne i obrazovne institucije, uključujući Zemaljski muzej i Narodno pozorište. Vijećnica, Aškenaška sinagoga i Katedrala Srca Isusova su, također, dodate brzorastućem gradu. Razvoj Sarajeva prekinut je 28. juna 1914, kada je Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog nadvojvodu Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, pokrećući time niz nesretnih događaja koji su doveli do izbijanja Prvog svjetskog rata.

Nakon okončanja Prvog svjetskog rata Sarajevo postaje dio novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U sklopu ove države, kasnije nazvane Kraljevina Jugoslavija, Sarajevo ostaje do početka Drugog svjetskog rata, a po njegovu završetku postaje dijelom nove, socijalističke Jugoslavije.

Sarajevo, koje je tokom Drugog svjetskog rata doživjelo strahovita razaranja, u poslijeratnim godinama ne samo da je obnovljeno, već je i znatno prošireno.

Do 1984, kada je ugostilo 14. Zimske olimpijske igre, Sarajevo je postalo moderan grad sa preko 500.000 stanovnika.

Na nesreću, olimpijski plamen gorio je kratko vrijeme. Osam ljeta nakon Olimpijade, 1992. godine, Sarajevo je zahvaćeno jednim drugim, ratnim plamenom, koji je Bosnu i Hercegovinu pustošio sve do 1995. godine.

Četvrti arhitektonski period jeste ovaj moderni, poslijeratni. Svi dijelovi Destinacije Sarajevo posljednjih godina ubrzano se razvijaju čineći Sarajevo boljim mjestom kako za život njegovih stanovnika, tako i za boravak njegovih sve brojnijih posjetitelja.

Klima
Sarajevo ima umjereno kontinentalnu klimu. Prosječna ljetna temperatura iznosi 19.1 °C (66 F), a zimska je -1.3 °C (30 F). Prosječna godišnja temperatura iznosi 9.5 °C (49 F).

Jezik
Bosanski, srpski i hrvatski su službeni jezici. Engleski i njemački su najpopularniji strani jezici.

Vremenska zona
Centralna evropska vremenska zona (GMT +1).

Stanovništvo
503.109 (popis 2013. godine)

Etničke grupe / Religije
Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jevreji, Romi i ostale etničke grupe žive u Sarajevu. Najzastupljenije religije su islam, pravoslavlje, katoličanstvo i judaizam.

Električno napajanje
Električno napajanje je 220V sa frekvencijom 50Hz.

Snabdijevanje vodom
U Sarajevu je bezbjedno piti vodu iz slavine.

Mjerni sistem
Metrički sistem

Valuta
Valuta koja se koristi u BiH je Konvertibilna marka. Međunarodna skraćenica za valutu je BAM, dok se u BiH koristi skraćenica KM (1,95 KM = 1 Euro). Vaš novac možete zamijeniti u svakoj banci, pošti ili mjenjačnici. Mjenjačnice u nekim tržnim centrima rade i do 22:00 sata.

Banke i pošte
Banke su obično otvorene od 08:00 do 18:00 radnim danima, a subotom od 09:00 do 13:00. Glavna pošta je otvorena od 07:00 do 20:00 od ponedjeljka do subote.

Kreditne kartice
U najvećem broju trgovina i gotovo svim boljim restoranima moguće je izvršiti plaćanje kreditnim karticama. To nije slučaj sa većinom kafića i klubova, kao i prodavnicama rukotvorina i suvenira u starom dijelu Sarajeva. Parking, karte za gradski saobraćaj i ulaznice za događaje u većini slučaja nije moguće platiti kreditnom karticom.

Radno vrijeme
Većina javnih ustanova radi radnim danima od 08:00 – 16:00 sati. Prodavnice su obično otvorene do 20:00 sati, a tržni centri rade i do 22:00 sata.

Telefon i internet
Na tržištu BiH djeluju tri telekom operatera - BH Telecom, M:Tel i Eronet. Na kioscima, u brojnim prodavnicama, te u shopovima samih operatera možete kupiti pre-paid mobilne telefonske kartice i dopune, kao i kartice i dopune za mobilni internet. U velikom broju hotela, restorana i kafića, kao i u tržnim centrima dostupna je besplatna wirelless internet konekcija. Sva tri operatera nude i mogućnost 3G mobilnog interneta na području Sarajeva, ali troškovi internet saobraćaja u roamingu mogu biti veoma visoki.

Preporučene atrakcije