Mudželiti veliki je ulica koja ide duž zapadne strane harema (dvorišta) Gazi Husrev-begove džamije; od Kundurdžiluka na jugu do Sarača na sjeveru.

Sijeku je ulice Ćurčiluk veliki i Ćurčiluk mali, a povezana je i sa ulicama Mudželiti mali i Kujundžiluk.

Ova saobraćajnica nastala je oko 1530. godine, kada je građena Gazi Husrev-begova džamija iz čijeg dvorišta jedan od izlaza vodi baš u ulicu Mudželiti veliki.

Upravo u ovoj ulici izgrađeni su i značajni objekti Gazi Husrev-begovog vakufa – najstariji javni toalet u Sarajevu, sahat-kula i imaret.

Ime je ulica dobila po mudželitima, knjigovescima, koji su upravo tu imali brojne dućane i koji su na tom prostoru naposlijetku formirali čitavu mudželitsku čaršiju.

Najstariji poznati trag o njima potječe iz 1557. godine, a već u 18. vijeku broj ovih zanatlija toliko je narastao da u ovoj ulici za njih više nije bilo mjesta, pa su se proširili i u susjednu uličicu, koja nosi ime Mudželiti mali.

Na prostoru oko ulice Mudželiti mali, koja pravcem zapad – istok spaja Gazi Husrev-begovu sa ulicom Mudželiti veliki, do kraja 17. stoljeća stajao je Ajas-pašin hamam, izgrađen 1477. godine, a koji je nestao u požaru kojeg su 1697. podmetnule snage Eugena Savojskog.

Dolaskom modernih štamparija, potreba za zanatlijama koje su se bavile uvezivanjem rukom pisanih knjiga polako je nestajala, a
posljednji mudželit koji je djelovao u ovim ulicama je svoj dućan zatvorio još krajem 19. stoljeća.