Crkva Svetog Ante Padovanskog

U septembru 2014. obilježeno je 100 godina od izgradnje crkve Svetog Ante Padovanskog, koja se nalazi u sarajevskom naselju Bistrik.

02.12.2014.

Nekoć se ovaj dio grada na desnoj obali rijeke Miljacke, smješten između Latinske ćuprije i Ćumurije mosta, zvao Latinluk, a ime je dobio po katolicima (latinima) koji su tu živjeli. Prije provale Eugena Savojskog i njegove paljevine Sarajeva (1697.) ovu četvrt naseljavalo je oko 200 porodica katoličke vjere, od kojih su većina bili trgovci iz Dubrovnika.

Jedina katolička crkva u Sarajevu


Kada je  1882. godine sagrađena originalna crkva Svetog Ante Padovanskog bila je to jedina katolička crkva u Sarajevu. U toj skromnoj građevini drvene konstrukcije, ozidanoj ćerpičem (nepečenom glinom), dugoj 18, a širokoj 9 metara je, sve do završetka gradnje katedrale Srca Isusova (1889.), stolovao i sarajevski nadbiskup Josip Stadler.

Kako je bila napravljena od lošeg materijala već desetak godina nakon što je izgrađena crkva je bila u ruševnom stanju, pa je odlučeno da se na istom mjestu zida nova bogomolja. Nova crkva izgrađena je za dvije godine, te blagoslovljena 20. septembra 1914.

Bio je to posljednji sakralni objekt kojeg je projektovao znameniti češki arhitekta Josip Vancaš, koji je Sarajevu podario brojne, nemjerljivo bitne građevine.

Crkva Svetog Ante Padovanskog izgrađena je u neogotskom stilu - duga je oko 31, široka preko 18 metara. Uz crkvu je izgrađen i toranj visok oko 50 metara u kojem se nalazi pet zvona, od kojih najveće teži preko četiri tone.

Današnji izgled unutrašnjost crkve počela je dobivati 60-tih godina 20. stoljeća, kada je započeta njena umjetnička obnova, koja je potrajala punih 20 godina. Unutrašnjost crkve oplemenjena je izuzetno vrijednim djelima istaknutih hrvatskih umjetnika. Dulčić,  Seder, Kršinić, Michieli, Keser, Vulas,  Lovrenčić i Grgić samo su neki od velikana umjetnosti, čija su djela doprinijela da se crkva Svetog  Ante Padovanskog danas ubaraja u red umjetnički najbogatijih crkvi na prostoru Bosne i Hercegovine.

Samostan i Franjevačka bogoslovija

Od velikog značaja za vjerski i kulturni život Sarajeva je i samostan Sv. Ante, koji se nalazi tik uz crkvu (izgrađen 1894. godine), a u kojem je od 1909. do 1968. bila smještena i Franjevačka bogoslovija.

U suterenu samostana već godinama uspješno djeluje Mala galerija Sv. Ante u kojoj se redovno održavaju različite kulturne priredbe - muzičke večeri, promocije knjiga, izložbe, predavanja...

Kroz proteklo stoljeće crkva Sv. Ante bila je i ostala jedno od središta duhovnog života Sarajeva. Njena vrata su tokom cijelog dana otvorena za posjetioce, a interesantno je da crkvu osim katolika redovno posjećuju i Sarajlije drugih vjera, kako bi se na svoj način pomolile Bogu i ostavile dobrovoljne priloge, koje dobri franjevci prosljeđuju siromašnim Sarajlijama, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

Upravo su otvorenost franjevaca i njihova posvećenost dobrobiti građana Sarajeva glavni razlozi zbog kojih je 100 godina crkve Svetog Ante Padovanskog jubilej kojeg nisu obilježili samo katolici, već i svi oni ostali koji su zaljubljeni u prekrasno multikonfesionalno tkanje Sarajeva, a u kojem je crkva na Bistriku važna i lijepa šara.