Tim riječima započinje Povelja bosanskog bana Kulina, najstariji bosansko-hercegovački državni dokument, ali i najstariji poznati pisani dokument južnih Slavena, te prvi poznati diplomatski dokument kojeg je izdao neki bosanski vladar.
Taj pravni spis je bosanski ban Kulin uputio dubrovačkom knezu Gervasiusu ili Krvašu, kako bi regulirao trgovačke odnose sa tada najvažnijim trgovačkim partnerom svoje zemlje - Dubrovnikom.
Sloboda trgovanja u Bosni
Poveljom se dubrovačkim trgovcima daje sloboda trgovanja u Bosni bez plaćanja poreza, ali im se i jamči sigurnost, te nadoknada eventualne štete.
Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine, u vrijeme kada se srednjovjekovna bosanska država širi, jača i počinje bivati uređenija, pa se i bosanski vladari počinju aktivnije uključivati u međunarodne odnose.
Krajem 12. stoljeća nastajali su gradovi, razvijali se trgovina i bankarstvo, Mediteran se ekonomski povezivao sa kontinentalnom Evropom, pa su povelje poput ove bile uobičajen način međudržavne komunikacije.
Povelja svjedoči i o postojanju pisarske kancelarije na banovom dvoru, što opet dokazuje i dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu. Sljedeća dva stoljeća Povelja će biti i obrazac za sastavljanje sličnih međudržavnih ugovora.
Dvojezična Povelja Kulina bana pisana je latinicom na latinskom, te bosanskom varijantom ćirilićnog pisma, bosančicom na starobosanskom narodnom jeziku, što je čini i prvim poznatim dokumentom pisanim na domaćem jeziku.
Obično su ovakve dvojezične povelje rađene u četiri primjerka, po dva za obje strane, pa je stoga pomalo neobično što su tri primjerka Povelje Kulina bana čuvana u Dubrovniku.
Dva prepisa Povelje se nalaze tamo i danas, dok je treći primjerak, koji se smatra originalom, ukraden u 19. stoljeću i danas je u vlasništvu muzeja Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu.
Dokaz višestoljetne bosanske državnosti
Na zahtjev Zemaljskog muzeja BiH za vraćanje Povelje Kulina bana u Bosnu i Hercegovinu ruska strana još uvijek nije potvrdno odgovorila, jer drži da i Rusija polaže prava na ovo jedinstveno svjedočanstvo o historiji Slavena.
Noviji prepis Povelje Kulina bana izložen je u Zemaljskom muzeju BiH, a kada bi Bosna i Hercegovina došla u posjed originala, on bi svoje mjesto našao u najsigurnijem dijelu muzeja, odmah pokraj čuvene sarajevske Hagade.
Povelja bana Kulina ima ogromnu simboličku važnost, jer se smatra „rodnim listom“ Bosne i Hercegovine, dokazom višestoljetne bosanske državnosti.
Bosna je i nakon što je 1463. godine izgubila nezavisnost uspjela unutar Osmanskog carstva zadržati visok stepen autonomije.
Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je usred Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu, na sjednici Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBIH).
Šezdesetih godina 20. vijeka državnost BiH učvršćena je ustavnim promjenama SFR Jugoslavije, a nakon referenduma o nezavisnosti BiH, održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine, Bosna i Hercegovina ponovno postaje nezavisna i međunarodno priznata država.
