Spomen - park Vraca, koji ima kulturno - historijsku, umjetničku, arhitektonsku i pejzažnu vrijednost, nalazi se u prostoru nekadašnje austrougarske tvrđave izgrađene krajem 19. stoljeća u naselju Vraca, na sjevernim padinama Trebevića. 

Tokom okupacije Sarajeva u Drugom svjetskom ratu tvrđava Vraca pretvorena je u logor i stratište, gdje su ubijani građani Sarajeva. Unutar i oko tvrđave ukopavani su kako ubijeni u samoj tvrđavi, tako i zatočenici koji su ubijeni ili preminuli u policijskim mučilištima u samom gradu. 

Nakon završetka Drugog svjetskog rata tvrđava je neko vrijeme bila napuštena. Ipak, kako su Vraca postala sinonimom otpora i borbe građana protiv fašizma, odlučeno je da se na tom prostoru izgradi Spomen - park, a sama tvrđava pretvori u muzej.

Projektovanje kompleksa povjereno je Vladimiru Dobroviću, izrada pejzaža Aleksandru Maltariću, dok je za skulptora angažovan Alija Kučukalić.

U prostoru Spomen - parka Vraca, otvorenog na Dan državnosti BiH, 25. novembra 1981. godine, nalazila su se obilježja poginulim građanima Sarajeva, kao i poginulim članovima pokreta otpora u gradu, te pripadnicima Jugoslavenske Armije sa područja Sarajeva.

Smatra se kako su fašisti ubili 9.091 građanina Sarajeva, dok je u borbama sa okupatorima i kvislinzima poginulo još 2.057 boraca, od kojih je 755 pripadalo pokretu otpora koji je djelovao u gradu za vrijeme okupacije.

Tokom posljednjeg rata, ali i po njegovom završetku Spomen - park Vraca znatno je devastiran.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2005. godine proglasila Spomen - park Vraca Nacionalnim spomenikom pod zaštitom države BiH.