Mirsad Sijarić

Imamo sve preduslove da živimo odlično

Zemaljski muzej BiH osnovan je u februaru 1888. godine i danas skrbi za oko tri miliona vrijednih eksponata. Njegov v.d. direktor, historičar i doktor arheologije Mirsad Sijarić tu instituciju smatra ogledalom Bosne i Hercegovine i najboljim mjestom za posjetiti u Sarajevu.

01.02.2020.

Monumentalnu zgradu Muzeja vidi kao arheološki, etnografski i prirodoslovni centar, ali i idealan primjer planske gradnje jedne velike monarhije.

- Ovo je dobar primjer kako su velike države i carstva, u skladu sa svojim idealima i ciljevima, mijenjale sliku nekog društva. Zato danas Sarajlije u centru grada imaju najveći objekat ove vrste u bivšoj Jugoslaviji, sa oazom – botaničkim vrtom, u kojeg mogu pobjeći iz gradske vreve kako bi u miru čitali knjigu.

Između dvije imperije

Najboljim suvenirima iz Sarajeva smatra monografiju Između dvije imperije, u izdanju Zemaljskog muzeja BiH, kao i radove umjetnice Aleksandre Nine Knežević.

Sarajevo doživljava kao poseban grad, pun kontrasta, čija se bogata historija i tradicija vide na ulici i u svakodnevnom životu.

- Ova „vremenska kapsula“ je potpuno drugačiji grad, kakvih nema mnogo u Evropi i koji turiste za kratko vrijeme „vozi“ kroz različite civilizacije.

Veoma je ponosan na arheološka nalazišta iz različitih historijskih perioda, nastala jer su se na ovim prostorima stalno pomicale granice carstava, zbog čega su podizane nove utvrde.

- U BiH ima preko 300 utvrđenih gradova i naselja, od kojih su neka korištena i tokom prahistorije, srednjeg vijeka i u osmanskom periodu. To su naša blaga.

Zaboravljeni gradovi

Svima savjetuje da istraže nenaseljene, zaboravljene gradove, od kojih su neki  kraljevski.

- Ne treba propustiti posjetiti Ostrožac, Bužimski grad, Kraljevu Sutjesku, Bobovac, stari grad Blagaj iznad Tekije, sa predivnim pogledom na dolinu Neretve...

Oduševljava ga što svi putevi iz Sarajeva vode uzbrdo do dubokih šuma, a posebnim smatra sarajevske mahale, čije stare kuće sa avlijama i cvijećem ne ugrožavaju privatnost komšija.

- Najbolji primjer takvog života je muzej Svrzina kuća, koji priča posebnu priču o islamskoj civilizaciji i kulturi ovih prostora. Preporučio bih i posjetu Galeriji 11/07/95, koja svjedoči o srebreničkoj tragediji.

Smatra da o kvaliteti festivalskog života u Sarajevu najbolje govore značajni festivali kao što su SFF, MESS...

Najdraži restorani su mu Noovi, sa eksperimentalnom kuhinjom i sjajnim vinima, Avlija, gdje uživa u domaćim jelima i intimnoj atmosferi malog prostora prepunog cvijeća, kao i buregdžinica Žigo.

BiH opisuje kao malu, zanimljivu zemlju sa ogromnim mogućnostima, planinskim vijencima, nacionalnim parkovima i različitim klimama.

- Ako pametno iskoristimo potencijale i što manje eksploatišemo prirodu, imamo sve preduslove da živimo odlično. Ja se često biciklom uputim u vožnju Bjelašnicom, Treskavicom, Igmanom, Hercegovinom...