Naselje je ime dobilo po palati Marijin dvor, koju je projektovao čuveni češki arhitekta Karlo Paržik, zaslužan za izgradnju brojnih važnih građevina tokom austro-ugarske vladavine Bosnom i Hercegovinom.

Naručitelj izgradnje Marijin dvora bio je građevinac i poduzetnik August Braun, rođen sredinom 19. stoljeća u austrijskoj pokrajini Tirol, za kojeg predaja veli kako je u Sarajevo došao noseći u jednoj ruci koferčić, a u drugoj držeći ruku svoje supruge Marije, koja je bila odlučna pratiti ga u novi život.

August je u Sarajevu osnovao preduzeće za trgovinu građevinskim materijalom, a potom podigao i prvu ciglanu (na prostoru današnjeg naselja Koševo), te naposlijetku postao vlasnikom brojnih firmi koje su proizvodile i trgovale materijalom za gradnju.

Palača - znak ljubavi

Nakon nekoliko poslovnih uspjeha August je odlučio, u znak ljubavi prema svojoj Mariji, sagraditi palaču u tada nenaseljenom dijelu grada, što je za sarajevski puk bilo ravno ludilu, pa se vrlo brzo počelo pričati kako: "ludi grof gradi palatu u polju, koja nikom neće trebati". Ipak, narodske tlapnje nisu previše brinule ovog vizionara, pa je izgradnja golemih dvora, a sa njima i širenje Sarajeva u pravcu Ilidže, započeta 1885. godine.

Dvori su, zaista, bili građeni na poljani, tik uz prostor kojeg je zauzimalo drevno naselje Zagorica, koje je do dolaska Osmanlija brojalo tek pokoju kuću. Zagorica će kasnije dobiti ime Magribija po nekom šejhu koji je tu sagradio kuću i džamiju, a za kojeg se pretpostavlja da je došao iz Magriba (sjeverne Afrike).

Marijin dvor građen je u etapama sve do 1899. godine, kada je Sarajevo dobilo prelijepu stambeno-poslovnu dvospratnicu sa ogromnim unutrašnjim dvorištem (parkom), koji i dan-danas predstavlja oazu mira u gradskoj vrevi.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće bio je to najveći stambeni objekat i jedan od prvih objekata u kojem su se stanovi nudili u najam. Jer, sve do dolaska Austro-Ugarske u Sarajevu nisu postojale kuće za najam i svako je, pa i oni najsiromašniji, imao kuću u vlasništvu.

Nacionalni spomenik

Marijin dvor nalazi se između četiri ulice u istoimenom naselju - Maršala Tita, Kralja Tvrtka, Augusta Brauna i Dolina. Manje je poznato da se ova veleljepna zgrada, danas nacionalni spomenik, zapravo sastoji iz dva dijela - Marijinog dvora i Augustovog dvora. Izgradnja Augustovog dvora, nažalost, nikada nije dovršena, a ovaj objekat se nalazi u ulici Kralja Tvrtka, od broja 10 do broja 16.

Tamo gdje je stao August Braun i Austro-Ugarska nastavile su vlasti Kraljevine, a potom i Socijalističke Jugoslavije. U naselju Marijin Dvor izgrađene su zgrade Skupštine, Izvršnog vijeća (zgrada državnih institucija), neboderi Momo i Uzeir (UNITIC centar), Filozofski fakultet, hotel Holiday Inn...

U novije vrijeme na Marijin Dvoru izgrađena su i dva shopping centra – Alta i Sarajevo City Center, pa ovaj dio grada polako postaje novim centrom Sarajeva. Istovremeno to je i dio grada gdje možete naići na fragmente gotovo svakog za Sarajevo relevantnog istorijskog perioda.

Priča o Marijin dvoru je, zapravo, pričao o transformaciji jednog evropskog grada kroz stoljeća.

A, na početku te priče stoji ljubav, ona između Augusta Brauna i njegove Marije.