Sarajevski atentat

Niti jedan politički atentat u savremenoj historiji nije ostavio tako dubok trag kao Sarajevski atentat.

12.05.2014.

Mada se značajna većina historičara slaže da meci koje je Gavrilo Princip 28. juna 1914. ispalio na nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju nisu bili uzrocima izbijanja Prvog svjetskog rata, već prije iskre koje su pokrenule niz događaja koji su do njega doveli, ipak je krajnji ishod događaja koji se prije tačno 100 godina desio u Sarajevu bio razarajući.

Službena posjeta


Austrougarski prijestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija stigli su 27. juna u Sarajevo u namjeri da nadgledaju velike vojne vježbe. Cijeli dan je trebao biti ispunjen aktivnostima vezanim za tu službenu posjetu; odsjeli su u hotelu Bosna (današnji kompleks Hotela Ilidža) na Ilidži, gdje je 27. juna uvečer carski par upriličio i večeru za uglednike. Uživajući u vrsnoj hrani, svježim pastrmkama iz rijeke Bosne i kvalitenim vinima (između ostalih i Žilavkom iz Hercegovine), Franc Ferdinand i njegova supruga nisu mogli ni slutiti kakvi crni oblaci se nadvijaju nad njihove živote.

Susrećući se sa naizgled toplim prijemom, sutradan (28. juna) nadvojvoda je vozaču izdao direktivu da ne žuri, jer je želio podrobno razgledati grad. Na putu do Vijećnice, gdje je za visoke goste organizovan svečani doček, prošli su Appelovim kejem (danas Obalom Kulina Bana).

Prvi pokušaj atentata desio se kod zgrade u kojoj se danas nalazi Osnovna škola Safvet-beg Bašagić. Jedan od urotnika vidio je kako automobil sa carskim parom stiže polagano, pa je skupio hrabrost i bacio bombu. Vozač je bačenu bombu na vrijeme opazio, pa je dodao gas i bomba je pala na uvučeni dio krova nadvojvodinog vozila. Ferdinand je rukom zaštitio svoju ženu, a bomba je skliznula sa njegovog vozila i zaustavila se ispod automobila iza njih, te je tu i eksplodirala.

Tragični događaj

Nadvojvodin automobil pojurio je ka Vijećnici sa namjerom da izbjegne druge moguće opasnosti. Nakon skraćenog prijema, carski par je krenuo ka bolnici da posjeti ranjenike koji su stradali u napadu bombom. Dok su se vozili natrag Appelovim kejem vozač je načinio kobnu grešku i naglo skrenuo u ulicu Franca Jozefa (današnja ulica Zelenih beretki). Uvidjevši da je ušao u usku ulicu, prepunu svjetine, vozač je pokušao ispraviti grešku, okrenuti automobil i vratiti se na Appelov kej, ali atentator se već nalazio na uglu ove dvije ulice.

Maloljetni Gavrilo Princip dočekao je svoju šansu i ispalio dva metka iz neposredne blizine, usmrtivši i nadvojvodu i njegovu suprugu i potaknuvši time slijed događaja koji su uzrokovali početak Prvog svjetskog rata, koji je nepovratno promijenio lice svijeta.

Svi urotnici su uhapšeni i osuđeni, a većina ih je i pomrla po tamnicama širom Austro-ugarskog carstva. Njihovi ostaci su po završetku Velikog rata ekshumirani i ukopani na groblju Svetog Marka na Koševu. Njima u čast je na groblju podignuta i Kapela vidovdanskih heroja.

Danas se u zgradi ispred koje su ubijeni nadvojvoda i njegova supruga nalazi muzej posvećen periodu austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom.