Obala Art Centar, sa željom da obogati ponudu kulturno-turističkih sadržaja tokom 2021. godine, realizuje posebnu programsku atrakciju, glumački performans Sarajevo Reborn.
Građani Kantona Sarajevo, domaći i strani turisti imat će priliku, na lokacijama od izuzetne historijske vrijednosti, susresti glumce koji predstavljaju važne ličnosti iz burne prošlosti Bosne i Hercegovine i za uspomenu napraviti fotografije sa njima.
Akademski glumci Fatima Kazazić, Deni Mešić, Filip Radovanović, Enes Salković i Adnan Kreso u vjerodostojnim replikama kostima iz tog vremena, bit će u subotu i nedjelju, 24. i 25. jula 2021. godine, od 18,00 do 20,00 sati na sljedećim lokacijama: Gradska Vijećnica, Sebilj na Baščaršiji, Latinska ćuprija, Katedrala Srca Isusova i Vječna vatra.
Ličnosti koje utjelovljuju glumci su:
Isa-beg Ishaković
Gazi Isa-beg Ishaković, vojskovođa i državnik, drugi sin Ishak–begov, smatra se utemeljiteljem grada Sarajeva. Najstariji izvor za proučavanje Sarajeva je Vakufnama Isa-bega Ishakovića iz 1462. godine, koja se uzima i kao godina osnivanja Sarajeva. U Sarajevu je podigao više značajnih objekata: vodovod, Isa-begovu zaviju, Isa-begov hamam, Kolobara han, džamiju (prvu bogomolju na mjestu današnje Careve džamije), ćupriju (prvi most, desetak metara nizvodno od sadašnje Careve ćuprije), mlinove na Miljacki. Legenda kaže da je ukopan u haremu Careve džamije, koju je i utemeljio.
Gazi Husrev-beg (1480. – 1541.)
Najveći vakif Sarajeva i najpoznatiji bosanski sandžak–beg, drugi pravi osnivač Sarajeva. Bosnom je uz manje prekide vladao od 1521. sve do smrti 1541. godine. Gazi Husrev-beg je najveći i najznačajniji legator u Bosni i Hercegovini. Svoje ogromno bogatstvo ulagao je u podizanje objekata razne namjene, pretvarajući Sarajevo u veliki grad - šeher, kulturni, ekonomski i prosvjetni centar. Grob mu se nalazi u turbetu u haremu Begove džamije, koju je za života izgradio.
Gavrilo Princip (1894 –1918.)
Pripadnik kruga revolucionarne omladine poznatog kao ‘Mlada Bosna’, u Sarajevu je 28.6.1914. iz pištolja ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu, vojvotkinju Sofiju Chotek, što je bio povod za Prvi svjetski rat. Kao maloljetnik je osuđen na 20 godina robije i zatočen u Terezinu (Theresienstadt), gdje je 1918. i umro u 24. godini. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su tri godine kasnije iz Terezina u Sarajevo.
Franz Ferdinand (1863 - 1914.)
Nadvojvoda, austrougarski prijestolonasljednik. Kao vrhovni inspektor austrougarske armije u junu 1914. posjetio je Bosnu s namjerom da nadgleda velike vojne vježbe. Dana 28.6.1914. u Sarajevu je, u blizini Latinske ćuprije, na njega i njegovu suprugu Sofiju pucao tada maloljetni pripadnik ‘Mlade Bosne’ Gavrilo Princip. Smrt Franza Ferdinanda iskorištena je kao povod za Prvi svjetski rat.
Sophie Maria Josephine Albina Chotek grofica von Chotkova und Wognin (1868 - 1914.)
Potomak poznate češke aristokratske obitelji, supruga austrijskoga nadvojvode Franje Ferdinanda s kojim je imala troje djece. Ubijeni su 1914. godine, u sarajevskom atentatu. Na mjestu atentata 1917. je, prema nacrtu arhitekta Eugena Boryja, Franzu Ferdinandu i Sofiji podignut spomenik, koji je godinu poslije srušen. Danas je tu Muzej „Sarajevo 1878-1918”.
