Ako izreku da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena doživimo kao istinu, a ne samo kao stereotipnu floskulu, možemo reći da je Doroteja Bugarska, kao supruga prvog bosanskog kralja, bila najmoćnija žena i jedna od najznačajnijih historijskih ličnosti južnoslavenskih prostora. Za vrijeme vladavine nje i njenog muža, Tvrtka I Kotromanića, ne samo da je uspostavljeno Bosansko kraljevstvo, nego je ono doživjelo i svoj teritorijalni, ekonomski, kulturni i duhovni procvat. Sve nabrojano Bosnu čini jednom od najsnažnijih južnoslavenskih zemalja, a Tvrtka najvećim vladarem u historiji srednjovjekovne Bosne.
Da li bi se sve to odvijalo na taj način, da Tvrtko nije oženio Doroteju Bugarsku? Odgovor na ovo pitanje smo, zajedno sa Anitom Barjaktaravić, koordinatoricom putovanja kompanije Red Africa, potražili u porijeklu prve bosanske kraljice i prirodi njene udaje za Tvrtka I. Ona je bila bugarska princeza – kći bugarskog cara Ivana Aleksandra Stracimira Šišmana i njegove supruge Ane Slave od Vlaške. Međutim, nije živjela na dvoru svojih roditelja, jer je njen otac bio primoran ostaviti je, skupa s njenom sestrom, da žive na dvoru ugarskog kralja Ludovika Velikog. Njih dvije bile su praktično taoci velikog vladara, nakon što je Ludovik osvojio bugarsku prijestolnicu Vidin.
Četiri godine su Stracimir i njegova porodica proveli u hrvatskoj tvrđavi Humnik u Bosiljevu, kao zarobljenici kralja Ludovika, te bili prisiljeni da konvertiraju s pravoslavlja na katolicizam. Nakon toga je uslijedilo pomilovanje, te je Stracimir vraćen na tron, ali kao vazal kralja Ludovika. Doroteja i njena sestra, čije ime ni danas nije poznato, ostale su da žive na dvoru kralja Ludovika. Tako je Doroteja dospjela pod skrbništvo Ludovikove supruge, Elizabete Bosanske!
Ovdje se počinje slagati mozaik i postaje jasnija uspostava Bosanskog kraljevstva. Elizabeta Kotromanić, odnosno Elizabeta Bosanska, bila je supruga Ludovika Velikog, ali i prva rodica Tvrtka I Kotromanića, koji je s njenim mužem Ludovikom imao burnu prošlost, ali je zbog političkih previranja u Bosni ponovo prihvatio ugarsku upravu, a samim tim zadobio i naklonost i pomoć ugarskog kralja. Upravo su ta naklonost i pomoć ključne u uspostavi i procvatu Bosanskog kraljevstva. Ludovik Veliki i njegova supruga Elizabeta Bosanska odlučuju da Doroteju Bugarsku, koja im je bila miljenica i koju su doživljavali kao vlastitu kćer, udaju za Tvrtka I Kotromanića, mladića koji se pokazao vrijednim iako je svoju vladavinu preuzeo sa svojih mladih 15 godina. Njihov spoj dodatno je ojačao bosansko-ugarske političke i rodbinske veze. Uslijedilo je, prema dubrovačkim zapisima, veliko i svečano vjenčanje, a samo tri godine nakon toga ban Tvrtko je postao kralj Tvrtko, a Doroteja Bugarska postala je prva bosanska kraljica. Sve što je poslije uslijedilo je, kažu, historija.
“Samo rijetki lokalni historičari od zaborava čuvaju dokaze i predanja o velikim ljudima kao što su to bili kralj Tvrtko I i njegova supruga Doroteja, zato se mi trudimo da podsjećamo na važnu ulogu koju su odigrali u historiji. Potpuno je nevjerovatno na kakvo vas značajno istraživanje mogu odvesti lokacije koje se vezuju za kraljevsku historiju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovne lokacije poput manastira sv. Luke, manastira u Milima, ili Franjevačkog samostana u Jajcu, u kojem su i danas ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, otkrivaju mnogo više priča nego što ih možemo pronaći u mainstream tekstovima koji tretiraju historiju evropskog kontinenta. Na samim lokacijama još uvijek su sačuvani brojni dokazi o srednjovjekovnim utvrdama širom Bosne i Hercegovine (Vranduk, Jajce, Ostrožac, Tešanj, Srebrenik, Travnik, Maglaj, Doboj, Prusac, Počitelj…), na kojima su se odvijali događaji za koje slobodno možemo reći da su bili značajan dragulj u kruni srednjovjekovne Evrope. Vjerujemo da je došlo idealno vrijeme da moderni svijet otkrije te dragulje”, istakla je Barjaktaravić za sarajevo.travel.
Lista lokacija koje danas možemo posjetiti i osjetiti duh ovog perioda je duga. Među njima je i Bobovac kraj Kraljeve Sutjeske, gdje su Tvrtko I i njegova ljubljena Doroteja stolovali. Ovo mjesto je u velikoj mjeri ostalo sačuvano, te je i danas mjesto na kojem se nalazi Doroteja, dok je Tvrtko I sahranjen u Crkvi svetog Nikole, u blizini Visokog.
Sva ova mjesta budnim čuvaju sjećanje na bosansku kraljevsku historiju, a svoje goste praktično obavezuju na daljnje upoznavanje ovog intrigantnog historijskog perioda.
