Ilidža i Vrelo Bosne

Vrelo Bosne naziv je za izvorišni dio rijeke Bosne, koji se nalazi oko 15 kilometara jugozapadno od centra Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelašnice. Pretpostavlja se da samo ime “Bosna” potiče od riječi “bosana”, prastare indoevropske riječi čije značenje je – voda.

02.11.2015.

Vrelo Bosne, koje ima status zaštićenog spomenika prirode, prostire se na površini od 603 hektara. 

Voda iz šest izvora teče kroz nekoliko bazena i ribnjaka, prolazeći ispod pitoresknih drvenih mostića oko kojih se nalazi bogata vegetacija, ispresijecana krivudavim pješačkim stazama.

Vodena flora smjenjuje se sa kopnenom, stvarajući tako pravu malu botaničku baštu. Prostor nastanjuju i brojne životinjske vrste, od kojih su neke i endemske, a posebna atrakcija su snježno bijeli labudovi, koji se šepure kristalno bistrim jezercima.

Područje Vrela Bosne je i prostor na kojem se nalazi glavno izvorište pitke vode Sarajeva - "Bačevo".

Vrelo Bosne je ograđeno i uređeno – postavljene su klupe za sjedenje, natkrivena odmorišta, igralište za djecu, a u centralnom dijelu kompleksa nalazi se i restoran u kojem je specijalitet svježe ulovljena riječna pastrmka.

Nizvodno od Vrela Bosne nalazi se Most na Plandištu, u narodu poznatiji kao Rimski most, nacionalni spomenik BiH. Izgrađen je u osmansko doba, a svoj popularni naziv duguje činjenici da su u njega uzidani dijelovi staro-rimskih građevina.

Šetnja kroz aleju kestena

Najprijatniji način da se dođe do Vrela Bosne jeste kroz Veliku aleju, predivno šetalište dugačko oko 3,5 kilometra, oivičeno sa približno 3000 stabala kestena i platana starih preko stotinu godina.

Do Vrela Bosne se Velikom alejom može dovesti fijakerom, koji ovom relacijom voze još od 1895. godine i koji su danas jedna od najpopularnijih sarajevskih atrakcija.

Sa obje strane znatnog dijela Velike aleje nalaze se luksuzne vile, koje su tokom austro-ugarske vlasti izgrađene kako bi se članovi visokog društva mogli odmarati u netaknutoj prirodi.

Upravo je austro-ugarska uprava i udarila temelje modernim turističkim sadržajima na Ilidži, a kojima pripadaju i Vrelo Bosne, i Velika aleja, ali i Stojčevac, Vrutci, te hotelsko-banjski kompleks, koji je smješten na drugom kraju Velike aleje.

Iako su ljekovita svojstva sumpornih voda na Ilidži bila na cijeni i kod starih Rimljana, o čemu svjedoče arheološka nalazišta u blizini izvorišta termalnih voda, Ilidža je (naziv ove sarajevske općine nastao je od turske riječi Iladž, što znači lijek) svoj procvat doživjela za vladavine Austro-Ugarske monarhije.

Hoteli sa historijom

Po uzoru na vodeća europska kupališta podignut je banjsko-rekreativni kompleks sa nekoliko luksuznih hotela i prekrasnim parkom, zasađen drvored u Velikoj aleji, uređeno Vrelo Bosne, izgrađena pruga do Sarajeva...  

Upravo su u hotelu Bosna, najreprezentativnijem od svih austro-ugarskih hotela na Ilidži, posljednju noć proveli prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija, prije negoli će se ranim jutrom vozom zaputiti ka Sarajevu, gdje će skončati u događaju koji je danas poznat kao Sarajevski atentat.

Na večeri organizovanoj carskoj porodici u čast glavni specijalitet bila je – pastrmka ulovljena na izvorištu rijeke Bosne.