Zgrada Banke na Obali, sagrađena je 1913. godine za Filijalu austrougarske banke, prema projektu arhitekte Rudolfa Tönniesa.

Poslije austrougarske aneksije BiH pojačan je intenzitet gradnje, naročito nakon donošenja propisa od 1. januara 1909. godine, kojim su na 20 godina od poreza oslobođeni svi objekti izgrađeni od 1. januara 1909. do 31. decembra 1912. godine.

Tada je na desnoj obali Miljacke, od Vijećnice do mosta Drvenija bila dozvoljena samo gradnja dvospratnica, a od Drvenije do Skenderije isključivo jednospratnica, sa dvorištem okrenutim ka rijeci.

Lokacija za zgradu banke, koja je bila smještena u nizu objekata iz istog perioda, odabrana je zbog blizine oficirske kasine i kasarne. Ova zgrada bila je jedan od rijetkih primjera primjene klasičnih elemenata u arhitekturi pročelja sarajevske secesije.

Poslije Drugog svjetskog rata u zgradi je bila smještena Investiciona banka, a danas se u njoj nalazi Privredna banka Sarajevo.

Objekat je 2009. godine proglašen Nacionalnim spomenikom BiH.