Obala Kulina bana vodi pravcem zapad – istok, uzvodno uz desnu obalu Miljacke, od mosta Skenderija do Šeherćehajine ćuprije, a njome još od davne 1895. godine saobraća električni tramvaj, kojeg je Sarajevo imalo među prvim gradovima u ovom dijelu svijeta.

Ulica je nastala krajem 19. stoljeća prilikom regulacije desne obale Miljacke i sprva je prozvana Appelov kej, po tadašnjem poglavaru Zemaljske vlade, baronu Johanu Appelu.

Nakon Prvog svjetskog rata, kojem je povod bio Atentat što se desio upravo na uglu ove i ulice Zelenih beretki, saobraćajnica je 1919. dobila ime Obala vojvode Stepe Stepanovića, po vojvodi srpske vojske i heroju Velikog rata.

Između 1941. i 1945. zvala se Obala Adolfa Hitlera, a nakon oslobođenja je ponovo nazvana Obala vojvode Stepe.

Od ratne 1993. godine nosi ime Obala Kulina bana, po prvom značajnom bosanskom vladaru (vladao od 1180. do 1204), koji je Poveljom od 29. augusta 1189. godine dozvolio Dubrovčanima slobodno trgovanje po banovini Bosni.

Povelja Kulina bana, čiji je original u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu, najstariji je sačuvani bh. pisani državni dokument, te jedan od najstarijih pisanih dokumenta kod južnoslavenskih naroda.