Ulica Branilaca Sarajeva vodi pravcem zapad – istok, od Radićeve ulice do Trga oslobođenja – Alija Izetbegović.

Njena početna dionica, ona od Radićeve do Šenoine ulice, nastala je u 16. vijeku kao sokak u Hadži Idrisovoj mahali, poznatijoj kao Žabljak, pa se i taj sokak zvao Žabljak.

Dio između Šenoine i Kulovićeve sprva se zvao Čajirdžik, ili Čejdžik, po turskoj riječi čayirdžik, koja označava livadicu.

Dalje na istok, do današnjeg hotela Central vodio je Put kuluk – česma, nazvan po česmi u sabljarskoj (kulukčijskoj) čaršiji.

U drugoj polovini 19. vijeka trasa od Kulovićeve ulice do Latinske ćuprije nosila je ime Galata ulica, po poznatoj istanbulskoj četvrti.

Po Tašlihanu - kamenom hanu, čiji ostaci stoje uz zapadni zid Gazi Husrev - begova bezistana, se jedno vrijeme dionica od Ćemaluše do Latinske ćuprije zvala i Tašlihanska.

Za austrougarske uprave je saobraćajnica između Latinske ćuprije i BBI Centra nosila ime cara Franje Josipa, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije bila je to ulica Kralja Petra, za vladavine NDH - Ulica broj 1, da bi 1946. bila nazvana ulicom Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Ta duža ulica je 1993. podijeljena. Istočni dio nazvan je Zelenih beretki, a zapadni Branilaca Sarajeva.