Ulica Bazardžani vodi pravcem jug – sjever, od Obale Kulina bana do ulice Ćurčiluk veliki, križajući se na tom putu sa ulicama Kundurdžiluk i Ćurčiluk mali. 

Dionicom između križanja sa te dvije poprečne ulice, Bazardžani prolaze duž zapadnog zida Brusa bezistana, a na svom sjevernom kraju izbijaju pred južni ulaz u Kolobara han.

Kako je ova ulica spajala građevine koje su među prvima podignute u Sarajevu, Carevu džamiju sa Brusa bezistanom i Kolobara hanom, očigledno je da je ovo jedna od najstarijih saobraćajnica u Sarajevu, za koju se pretpostavlja da je nastala još oko 1460. godine, nedugo nakon što je Isa-beg Ishaković udario temelje gradu na Miljacki.

Tokom čitavog perioda osmanske vlasti ulica se zvala Kolobara han sokak, da bi na samom početku austrougarske vladavine, od 1878. do 1885, nosila ime Put Kolobara ulica, potom od 1885. do 1890. Kolobara ulica, da bi 1890. bila nazvana imenom Bazardžani, koje do dana današnjeg nije mijenjano.

Bazardžanima su se u osmansko doba u Sarajevu zvali trgovci – uvoznici orijentalne, najčešće manufakturne robe. Do 1890. je to ime nosio istočni krak ulice Ćurčiluk veliki, onaj što vodi duž sjeverne strane Brusa bezistana, od današnjih Bazardžana do ulice Abadžiluk.