Bijelu džamiju (džamiju Divan katiba Hajdara) sa mektebom podigao je u sarajevskom naselju Vratnik, u neposrednoj blizini današnje Jajce kasarne između 1536. i 1545. hadži-Hajdar efendija, divan katib (sekretar) velikog Gazi Husrev-bega.

Bijela džamija je jednoprostorna džamija sa spoljnim drvenim sofama, četvorovodnim krovom i kamenom munarom.

Zapisano je da je hadži-Hajdar stanovao u Sarač Alijinoj mahali u naselju Vrbanjuša, te da je, nakon što se obogatio radeći kod Gazi Husrev-bega, sagradio džamiju i uz nju mekteb.

Umro je 1545. na povratku sa hadža u Mekki, a sahranjen je pod turbetom u džamijskom haremu (dvorištu). Predanje kaže kako su na njegovom turbetu bili zlatni nišani (vjerovatno sa pozlaćenim natpisom), koje je sa sobom odnijela vojska Eugena Savojskog.

Nije poznato koliko je Hajdar efendija uvakufio sredstava za izdržavanje svojih zadužbina, ali je poznata njegova naredba da se u džamiji svakog dana uči po 6 džuzova (dijelova od 20 stranica) Kur'ana.

Uz harem Bijele džamije, sa jugoistočne strane, u Džaninoj ulici je 1815. izgrađena česma sa kamenim koritom. Pretpostavlja se da je osnivač džamije još prije 1545. na tom mjestu podigao česmu koja je 1815. zamijenjena. Zanimljivo je kako je to bila jedina česma sa desne strane Miljacke do koje je voda išla ”uz ulicu”, odnosno uzbrdo.

Pokraj džamije je 1874. podignuta drvena sahat-kula, sa starim satom sa Gazi Husrev-begove sahat-kule. Pošto se sahat-kula pri jačem vjetru ljuljala, stanovnici okolnih mahala su je ubrzo srušili iz straha da ne padne na prolaznike.

Tokom rata od 1992. do 1995. džamija je granatirana i pretrpjela je znatna oštećenja, a nakon rata je temeljito obnovljena.

Graditeljska cjelina - Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara), koju čine džamija, zgrada mekteba, česma i harem sa turbetom, je od 2015. nacionalni spomenik BiH.