Princ italijansko-francuskog porijekla i vrhovni komandant habsburške carske vojske, Eugen Savojski je među najzaslužnijim za slamanje osmanske moći u nizu vojnih sukoba između snaga Osmanskog Carstva i evropskih sila udruženih u Svetu ligu.
Nakon pobjede nad Turcima kod Sente, dok je ostatak osmanske vojske bio rasut po drugim frontovima, Savojski donosi odluku da prodre duboko u unutrašnjost Bosne i napadne Sarajevo, pred koje 23. oktobra 1697. dolazi sa 6.500 vojnika.
Ratni dnevnik
U svom ratnom dnevniku detaljno opisuje kako je poglavarima grada poslao trubača i zastavnika, tražeći da predaju grad.
- „Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripravljena i teška artiljerija”.
U gradu, kojeg je većina stanovništva iz straha već bila napustila, tokom čitanja proglasa branioci su ubili trubača i ranili zastavnika, nakon čega je Savojski ušao u Sarajevo, održao smotru vojske i u noći s 23. na 24. oktobar naredio pljačku i paljenje grada.
- „Rasporedio sam snage na uzvisinu koja dominira gradom. Odatle sam uputio pojedine odrede da poharaju grad. Turci su već sklonili najvrjednije stvari, ali su svejedno ostavili za sobom veliku količinu svakojake robe. Pred večer je grad planuo. Inače se nalazi na široku prostoru i potpuno je otvoren; ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon sto su pobili svu silu Turaka”.
Grad u pepelu
Već 25. oktobra naredio je povlačenje, prethodno opljačkavši i u zgarište pretvorivši arhitektonske bisere, staru jezgru grada i cijele gradske četvrti.
Dio stanovništva sklonio se na Vratniku, gdje su se uspjeli odbraniti od većeg pokolja, dok je većina kršćanskog stanovništva, u strahu od odmazde, napustila grad sa Eugenovom vojskom.
Nakon ove kataklizme oko Vratnika su izgrađeni zaštitni bedemi, a prestalo se i sa gradnjom kuća od drveta. Ipak, upad Eugena Savojskog označio je kraj „zlatnog doba“ osmanskog Sarajeva.
Austrougarska uprava je 1914. na Vratniku izgradila kasarnu u obliku slova E, nazvanu „Princ Eugen“, u čijem se dvorištu nalazila skulptura Eugena Savojskog sa mačem. Skulptura je uništena po završetku Prvog svjetskog rata, objektu je nekoliko puta mijenjano ime, a u narodu je danas poznat kao Jajce kasarna.
