Kompleks električne centrale, čiji se ostaci još nalaze na križanju ulica Kotromanića i Hiseta, izgrađen je u duhu historicizma. Upravnu zgradu projektovao je Karl Paržik, dok je gradnja objekta bila povjerena njemačkoj firmi Siemens und Halske.
Prvi sarajevski tramvaj
Uporedo sa podizanjem centrale radilo se i na gradnji infrastrukture za osvjetljenje ulica i glavnih objekata. Probno paljenje električne rasvjete izvršeno je 3. aprila 1895, 1. maja su struju dobile zgrada Zemaljske vlade (danas Predsjedništva BiH) i javna rasvjeta na Apelovoj obali (današnja Obala Kulina bana), a Sarajevom je prošao i prvi električni tramvaj.
Zbog širenja grada i rasta potreba za električnom energijom, u narednim godinama centrala je dograđivana, a sa radom nije prestajala ni tokom trajanja svjetskih ratova.
Upravo je prilikom oslobođenja Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, u noći sa 5. na 6. april 1945, Električna centrala na Marijin Dvoru bila mjestom jedne od glavnih bitki.
Na jednoj strani bile su okupatorske njemačke snage, koje su prilikom povlačenja željele električnu centralu dignuti u zrak i tako onesposobiti život u gradu, a na drugoj članovi pokreta otpora, sa svojim neustrašivim vođom, legendarnim Vladimirom Perićem Valterom.
„Sarajevo slobodu mora dočekati osvijetljeno“ – komandovao je Valter, koji je u borbama za spas centrale i poginuo. Ipak, centrala je odbranjena i Sarajevo je oslobođenje dočekalo u punoj slavi.
Nakon rata uz centralu je podignut spomenik Valteru, a i gradsko električno preduzeće dobija ime Valter Perić.
Krajem 50-ih električna centrala na Marijin Dvoru prestaje sa radom i postaje skladište Elektrodistribucije, dok 60-ih godina prošlog stoljeća ulazi u posjed firme IRIS, koja se bavila razvojem informatičke tehnologije.
Kada su 2. maja 1992. snage JNA pokušale zauzeti Sarajevo, na Skenderiji, između centrale i zgrade Predsjedništva, vodila se žestoka bitka. U borbama i granatiranju grada centrala je teško oštećena i do danas nije obnovljena.
Tehnički muzej
Postojala je ideja o osnivanju Tehničkog muzeja u objektu centrale. U muzeju su se trebale nalaziti zbirke o temi: elektroenergetike, saobraćajnih sredstava, vodovoda i kanalizacije, gasne tehnike... kao i prototip prvog električnog tramvaja i željezničke parne lokomotive.
Graditeljska cjelina – Električna centrala na Hisetima, koju čine industrijsko postrojenje na zapadu i upravna zgrada i park sa spomenikom Vladimiru Periću Valteru na istoku, od 2015. uživa status nacionalnog spomenika BiH.
Od 2017. objekat je u privatnom vlasništvu i još uvijek nije poznato kakva će biti njegova daljnja sudbina.
