Štrosmajerova ulica vodi pravcem jug – sjever, od ulice Zelenih beretki, do spoja ulice Ferhadija i Trga fra Grge Martića ispred Katedrale Srca Isusova.

Ulicu je izgradila austrougarska uprava krajem 19. vijeka, zamislivši ovaj dio Sarajeva kao njegovo urbano “srce”. Nazvali su je tada Rudolfova, u čast prijestolonasljednika Rudolfa Franza Karla Josipa, sina cara Franje Josipa I.

Ovaj carević, liberalnih ubjeđenja, život je tragično okončao u 31. godini, u događaju obavijenom velom tajne. Službena verzija bila je da je, zbog toga što mu je otac zabranio tu ljubavnu vezu, ubio prvo svoju ljubavnicu, 18-godišnju baronesu Mariju Vetseru, a potom i sebe.

Od 1919. ulica nosi ime Štrosmajerova, po Josipu Juraju Štrosmajeru (4. februar 1815 – 8. maj 1905), bosanskođakovačkom i srijemskom biskupu. Bio je teolog, političar, kulturni radnik i pisac, te gorljivi borac za ujedinjenje jugoslavenskih naroda.

Također, jedan je od promotora gradnje Katedrale u Sarajevu, a pomagao je katolike i franjevce u Bosni i Hercegovini kako prije, tako i nakon okupacije BiH od strane Austro-ugarske monarhije, 1878. godine.

Štrosmajerova ulica danas je pješačka zona i smatra se jednom od najljepših sarajevskih ulica.