Daira (arapski - krug, kružnica) u arhitektonskom smislu označava skup trgovačkih magaza (robnih skladišta) formiranih pod jednim krovom oko zajedničkog dvorišta u kojem se na konje tovarila roba, sa jednim zajedničkim ulazom sa ulice u to dvorište, koje je izvana opasano visokim zidom.

Daire sa deset magaza je u ulici Halači oko 1776. godine sagradio sarajevski trgovac Ibrahim Hadžimuratović na zemljištu Isa-begova vakufa.

Narednih decenija broj magaza se mijenjao, a daire su prešle u vlasništvo nekoliko trgovačkih porodica i jednog vakufa.

Muzej grada Sarajeva je pod nadzorom arhitekte Juraja Neidhardta 1952. godine restaurirao magaze, nakon čega su adaptirane u kafanu i bosanski restoran. Za potrebe nacionalnog restorana 1964. su srušeni pregradni zidovi između magaza.

Gradski zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture u Sarajevu je 07. aprila 1967. ulicu Halači proglasio spomenikom kulture.

Objektom Velikih daira kasnije raspolaže ugostiteljsko preduzeće Balkan, pa Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet, sve do 1993. godine, kada je granatiranjem oštećen i potom napušten.

Velike daire su 2002. godine proglašene spomenikom I kategorije, a od 2007. je ova graditeljska cjelina na listi nacionalnih spomenika BiH.

Danas se Velike daire sastoje od 12 magaza, a u obnovljenom objektu je od 2008. godine smješten Muzej Art Kuća sevdaha sa divanhanom (kafićem) u dvorištu.