Zgrada Crvenog krsta nalazi se na istočnom kraju Kranjčevićeve ulice, a svojim južnim pročeljem vezana je za ambijentalnu cjelinu ulice Maršala Tita.

Izgrađena je 1928. po projektu arhitekte Helena Baldasara, koji je stvarao u Sarajevu između dva svjetska rata u duhu moderne. Posebnost ovog projekta je što je to jedini objekat ove vrste u BiH. 

Zgrada je podignuta u sklopu akcije izgradnje objekata Društva Crvenog krsta širom Kraljevine Jugoslavije, na zemljištu koje su poklonili općina Centar i Kjana hanuma Fadilpašić Sulejmanpašić, sredstvima Glavnog odbora Crvenog krsta Kraljevine Jugoslavije iz Beograda, uz dio dobrovoljnih priloga samih građana. 

Pored prostorija Drinskog banovinskog odbora Crvenog krsta, u zgradi su se do početka Drugog svjetskog rata nalazili javno kupatilo i kino dvorana.

U ratu objekat postaje sjedište „Župskog odbora Hrvatskog Crvenog križa“ sa sjedištem u Zagrebu. Pored toga, u objektu se nalazila i Hitna pomoć, koja je tih godina počela sa djelovanjem u Sarajevu.

Nakon Drugog svjetskog rata, do 1960-tih godina u kino dvorani su uglavnom prikazivani zdravstveno-vaspitni filmovi, u suterenu je i dalje bilo javno kupatilo, a na spratu su bile smještene prostorije društva Crvenog krsta i javna kuhinja.

Od sredine 60-ih zatvaraju se javno kupatilo i kuhinja, Crveni krst se i dalje nalazi na spratu, dok se prizemlje izdaje advokatskim uredima, kafani Triglav i filmskoj producentskoj kući Forum, koja u kino dvorani otvara kino Sutjeska.

Zgrada je 12. maja 1992. pogođena zapaljivom granatom i potpuno je izgorjela, a obnovljena je 2018. godine.

Ova historijska građevina nacionalni je spomenik BiH od 2009. godine.