Kranjčevićeva ulica vodi pravcem istok – zapad, od ulice Maršala Tita do raskršća sa ulicama Halida Kajtaza i Put života, a jedan dio Kranjčevićeve, na raskrsnici sa Tešanjskom ulicom, skreće na jug, potom na istok i završava kao slijepa ulica.

Do dolaska Osmanlija, kompleks oranica na ovom području zvao se Sušica, po istoimenom potoku koji izvire kod Poljina, teče ispod ulice Halida Kajtaza i ulijeva se u Miljacku kod Zemaljskog muzeja. A u osmansko doba je otprilike na današnjoj dionici postojao i put po imenu Sušica.

Taj put je 1921. godine nazvan po hrvatskom pjesniku Silviju Strahimiru Kranjčeviću (1865–1908), koji je dio života proveo u Sarajevu, a u isto vrijeme formiran je i nastavak ulice, koji vodi sve do Pofalića.

Pri kraju vlasti Kraljevine Jugoslavije gradi se ulica – stepenište koje spaja Kranjčevićevu i Kalemovu. Prvo se zvalo Stepenište, pa Mala Kalemova, zatim Kranjčevića stepenište, dok danas nosi naziv Halida Nazečića.

Otvorenjem Željezničke stanice 1953. godine, Kranjčevićeva ulica je skraćena na današnju dužinu.