Bosnu i Hercegovinu je prvi put kao fotograf posjetio tokom rata, 1993. godine, da bi prilikom kasnijih dolazaka upoznao mnoge prijatelje.
- Jedan od njih me 1994. godine u Parizu upoznao sa prijateljicom, danas mojom suprugom Nadirom, koja je u ratu izbjegla u Francusku. Ona je godinama radila u francuskoj modnoj industriji, a nakon saradnje sa bh. pletiljama, poželjela je njihove proizvode predstaviti svijetu te se 2012. godine vratila u Sarajevo.
Priču o jednoj od članica Udruženih, ženi kojoj je pletenje psihoterapija, a potom i egzistencija i dostojanstvo, Nicolas je odlučio pretvoriti u dokumentarni film.
- Film će govoriti o dugotrajnim posljedicama rata, kao i ručnom radu koji osobu nakon traume opušta i iz pozicije žrtve je vodi u poziciju radnika, učitelja i umjetnika.
Ljudi u ekstremnim situacijama
Kako ga zanimaju priče o ljudima u ekstremnim situacijama, posao ga je vodio u Afganistan, na Tibet...
- Godinama sam bio član ekspedicija na Arktik, što sam sarajevskoj publici predstavio 2017. na izložbi fotografija Arktičke sudbine u Zemaljskom muzeju. Ljudima je dosta ratnih tema i vole vidjeti nešto drugačije, iako svima preporučujem posjetu Historijskom muzeju i Muzeju ratnog djetinjstva.
Između brojnih putovanja, Nicolas u Sarajevu uživa sa porodicom.
- Naš omiljeni restoran sa pogledom na grad je Kod Bibana. Volimo šarmantna, intimna mjesta bez gužve – tradicionalna jela Aščinice Hadžibajrić, ali i Sushi san.
Kako se u Sarajevu na malom prostoru dešava toliko toga, često bježi u prirodu.
- Volim voziti bicikl po prelijepim predjelima Umoljana, Lukomira, Konjica...
Raduje se omiljenom Sarajevo Jazz Festu koji traje od 7. do 10. novembra.
- Sam Jazz Fest dovoljan je razlog za posjetu Sarajevu. Pred nama je i zima i skijanje na sjajnim stazama Bjelašnice, gdje je atmosfera mnogo opuštenija nego na velikim svjetskim skijalištima.
Sarajlije vidi kao jake, tople, opuštene i brilijantne ljude, ali osjeti i njihovu tugu nakon gubitaka tokom opsade 1990-ih, koja je ostavila političke i ekonomske posljedice.
Udružene
Udružene su u početku okupljale 10 pletilja, a danas imaju 350 članica iz cijele BiH. Ideja cijelog projekta je spojiti moderni dizajn sa tradicionalnim vještinama pletenja, očuvati ručni rad prenošenjem znanja novim generacijama, te plasmanom na tržište omogućiti finansijsku nezavisnost pletilja.
- Sarajevo je grad kontrasta. Ljudi su ispod površine osjetljivi, u jednom trenutku su nježni, u drugom veoma grubi. Nije lako stalno živjeti na Balkanu jer mi je u tom vulkanu emocija teško naći potpuni mir, pa se izdvajam dok radim.
