Neizgrađeni plac na kojem će ta zgrada kasnije biti podignuta, a na čijem dijelu se nalazilo omanje groblje, kupio je još 70-ih godina 19. stoljeća austrougarski generalni konzulat sa namjerom da tu sagradi katoličku crkvu.
Ipak, po nalogu tadašnjeg zemaljskog poglavara Wilhelma Nikolausa von Württemberga je 1880. odlučeno kako će se na tom mjestu graditi zgrada Oficirske kasine.
Oficirska kasina bila je prvi značajniji romantičarski koncipirani objekat u Sarajevu, a troškove njene gradnje pokrio je izvjesni građevinski poduzetnik Bacher, u znak zahvalnosti što je njegova firma dobila posao izgradnje željezničke pruge Brod – Sarajevo.
Središte kulturnog i društvenog života
Zgrada je svečano otvorena 1881. godine, a sve do završetka Društvenog doma (Narodnog pozorišta) bila je glavno središte kulturnog i društvenog života Sarajeva.
Još u oktobru 1880. u Oficirskoj kasini je otvorena izložba slika tradicionalnih nošnji južnoslavenskih naroda, autora Nikole Arsenovića.
A 11. decembra 1881. tu je održan i prvi javni koncert u historiji Sarajeva, na kojem su nastupili vojni orkestri kojima je dirigovao Franz Lehar, kapelnik na službi u Sarajevu i otac istoimenog austrijskog kompozitora.
U izvedbi pozorišta Hajnriha Špire u Oficirskoj kasini je izvedena i prva opera, 1885. godine je u tom prostoru počelo da djeluje Muško pjevačko društvo, a potom i druga pjevačka društva – Trebević, Lira, Sloga...
Po projektu Karla Paržika objekat je 1912. godine produžen i nadograđen mu je sprat sa velikom svečanom salom.
Akustika i slike
Koncertna dvorana Doma Oružanih snaga BiH smatra se najakustičnijom salom u Sarajevu. Njene zidove krase četiri ogromna ulja na platnu sa tematikom Narodno oslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu, akademskog slikara Ismeta Mujezinovića, učesnika NOB-a i jednog od osnivača umjetničkog pokreta Collegium Artisticum.
Nakon 1918. godine ime objekta promijenjeno je u Oficirski dom, a poslije Drugog svjetskog rata nazvan je Dom Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Dom JNA bio je poprište jedne od prvih velikih bitki u posljednjem ratu, tokom koje su se 2. maja 1992. godine sukobili u Domu zabarakadirani pripadnici JNA sa pripadnicima Armije BiH, koji su nakon nekoliko sati teških borbi uspjeli zauzeti objekat. Iste te 1992. godine, Dom JNA dobija ime Dom Ljiljana.
Nakon završetka rata prvo nosi ime Dom Vojske Federacije BiH, a po uspostavi jedinstvenih Oružanih snaga BiH dobio je ime Dom Oružanih snaga BiH.
Od 2006. godine zgrada Doma oružanih snaga BiH nalazi se na listi zaštićenih nacionalnih spomenika BiH, a taj prostor i danas igra veoma značajnu ulogu u društvenom životu glavnog grada BiH.
