Tržnica Markale, izgrađena u neorenesansnom stilu, smještena je u strogom centru grada, između ulica Ferhadija, Mula Mustafe Bašeskije i Gajev trg. Ove godine navršava se 120 godina njenog postojanja.
Gradski kolodvor
Priča o sarajevskoj tržnici počela je davne 1884. godine, kada je na mjestu današnjeg Trga oslobođenja - Alija Izetbegović započela izgradnja Gradskog kolodvora. U okolnim ulicama otvoreno je mnogo trgovina mesa i zeleni, što je, na koncu, nagnalo gradske vlasti da osmisle jedinstven prostor za svakodnevnu trgovinu namirnicama, kojeg nazvaše Sajmište. U početku se trgovina obavljala na otvorenom, a desetak godina kasnije započeta je izgradnja zatvorene tržnice.
Slavilo se u Sarajevu 01. novembra 1895. godine, kada je sarajevski hram trgovine zvanično počeo sa radom. Nazvan je Markale, prema njemačkom "Markt Halle", što u doslovnom prijevodu znači "prostor za trgovanje". Bio je to golem prostor, čiji su svodovi bili visoki gotovo osam metara - pravi zatvoreni trg, čije je pročelje sa tri luka podsjećalo na građevine antičkog svijeta. U prostranoj auli smješteni su štandovi sa raznovrsnom ponudom mlijeka, sireva, suhomesnatih proizvoda, jaja... Iz tog perioda datira i veliki sat na zidu aule, izrađen u stilu secesije.
Objekat je veoma interesantan i po masivnoj krovnoj konstrukciji za koju je, po prvi put u Sarajevu, kao građevinski materijal korišten čelik. Iako idejni projekti zgrade nisu potpisani, neki ugledni historičari umjetnosti smatraju da je idejni tvorac Markala čuveni Josip Vancaš, čije su graditeljske ideje obilježile izgled Sarajeva. Drugi opet ideju pripisuju arhitekti Augustu Butschu, čiji se potpis nalazi na nacrtima izvedbenih detalja.
Nacionalni spomenik BiH
Sa decenijama koje su dolazile mijenjala se i tržnica, sve do XIV Zimskih olimpijskih igara, kada joj je vraćen autentični izgled. Danas se tržnica Markale nalazi na listi nacionalnih spomenika BiH.
Ipak, u historiju sarajevske tržnice nisu upisane samo lijepe stvari, već su uz ovo mjesto vezani i neki od najtragičnijih događaja u novijoj historiji Sarajeva. Naime, u proteklom ratu je, u nekoliko navrata, ime „Markale“ dospjelo u svjetske medije kao mjesto gdje je uslijed eksplozija granata poginulo nekoliko desetina Sarajlija.
U zadnjem masakru na Markalama, koji se desio 28. avgusta 1995. godine, poginule su 43, a ranjene 84 osobe. U uspomenu na poginule i ranjene Sarajlije je uz sjeverni ulaz u Markale, onaj iz ulice Mula Mustafe Bašeskije, postavljena spomen ploča.
Ipak, neporecivo je da šarm, zaista, stanuje na Markalama. Možete ga pronaći u dobročinskoj gesti ljubaznih trgovaca, koji će vam dozvoliti da besplatno isprobate neki od domaćih mliječnih i mesnih specijaliteta.
Šarm pršti i u šarenilu boja na istoimenoj zelenoj pijaci (nekoliko desetaka metara udaljenoj od tržnice), gdje uvijek možete svratiti po svježe voće i povrće, ili buket svježe ubranog cvijeća.
