Obzirom da je pravoslavna crkva nastavila slaviti svoje praznike po Julijanskom kalendaru, pravoslavni Božić proslavlja se 7, a pravoslavna Nova godina 14. januara. Kao i sve ostale praznike i ove karakterišu brojni specifični običaji.
Badnjak na Badnji dan
Dan uoči Božića, 6. januara, na Badnji dan se siječe badnjak i unosi u kuću i sa ovim danom već počinje božićno slavlje. Badnjak je obično mlado hrastovo ili cerovo drvo, koje se rano ujutro na Badnji dan siječe i donosi pred kuću, dok žene mijese božićne kolače, torte i pripremaju trpezu za Božić. Ime badnjak povezano je sa riječju „bdjeti“, budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.
Badnje veče praktično spaja Badnji dan i Božić. Kada padne mrak, u kuću se unose badnjak i slama uz pozdrav: “Dobro veče! Čestit Božić, Badnje veče!”. Ukućani one koji ulaze posipaju pšenicom, a Badnjak se stavlja na ognjište, pored šporeta, ili peći.
Nakon badnjaka, u kuću se unosi slama koja se posipa po cijeloj kući. Domaćica u slamu ispod stola stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio. Večera koja se tada služi je posna, a obično se priprema prebranac, te svježa ili sušena riba.
Naredno jutro stiže Božić, za kršćane najradosniji među svim praznicima. Na Božić, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja. Domaćin i ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Ljudi se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!”.
Specijalni gost
Na Božić, rano prije podne, u kuću dolazi specijalni gost, položajnik, i on se posebno dočekuje u kući. Položajnik pozdravi dom božićnim pozdravom i odlazi kod šporeta, džara vatru i govori zdravicu: “Koliko varnica, toliko srećica; Koliko varnica, toliko parica; A najviše zdravlja i veselja; Amin, Bože daj’’. Domaćica poslije toga posluži položajnika i daruje ga nekim prikladnim poklonom. Položajnik simbolički predstavlja Mudrace koji su pratili zvijezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje.
Rano ujutro na Božić zamjesi se tijesto od kojeg se peče pogača koja se zove česnica. U nju se stavlja metalni novčić, a odozgo se bode grančicom badnjaka i ta česnica ima ulogu slavskog kolača. Česnica se za trpezom lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, bit će sretan cijele te godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu.
Sedam dana nakon Božića obilježava se i pravoslavna Nova godina. Stara Nova godina, kako je neki nazivaju, je neformalni tradicionalni pravoslavni praznik, a slavi se kao početak nove godine po Julijanskom kalendaru. U 20. i 21. vijeku pravoslavna Nova godina pada 14. januara, budući da 13 dana zaostaje za Novom godinom po Gregorijanskom kalendaru.
Pravoslavna Nova godina dočekuje se na sličan način kao i Nova godina 1. januara, uz bogatu trpezu, slavlje, muziku i vatromet.
