Oni su voljom sultana Bajazita II naselili Osmansko carstvo nakon što su Alhambra ediktom protjerani iz Španije. Sa skromnim zavežljajima i ključevima svojih kuća u koje se više nikada neće vratiti krenuli su tako Sefardi (španski Jevreji) morskim putem ka Turskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Srbiji, Bosni...
Proročke su bile riječi sultana Bajazita II: „Taj španski kralj je lud. On osiromašuje svoju da bi obogatio moju zemlju“. I zaista, gdje god su stigli Sefardi su donijeli procvat nauke, medicine i trgovine.
Velika avlija
U Sarajevu ih je, prije ravno 450 godina, dočekao turski namjesnik Sijavuš-paša. U samom srcu sarajevske čaršije za njih je sagradio poseban objekat - „Veliku avliju“, koja je u to vrijeme bila jedina jevrejska nastamba u Evropi čija su vrata bila uvijek otključana. Zbog toga su je putnici-namjernici prozvali „Mali Jerusalem“.
Po dolasku u Sarajevo Jevreji doktori i medicinari su dobili službu u turskoj vojci. Pratili su vojnike u bitke, liječili ih, snabdijevali različitim medikamentima i mirođijama. A, kada bi se vojne operacije završile okretali bi se oni liječenju običnog puka i svojim attarskim dućanima u čaršiji. Tako je u XVII stoljeću nastao i attarski esnaf u gradu.
Vješti u znanju pisali su oni priručnike i ljekaruše (medicinske knjige). Prve sačuvane ljekaruše datiraju s početka XIX vijeka. Neke od njih su: Sefardska ljekaruša iz 1820. godine na ladino jeziku, Sefardska ljekaruša iz 1836. godine, Sefardska ljekaruša iz 1840. godine, te Attarski manual (priručnik) iz 1850.
Stoljećima su se Sarajevom širili opojni mirisi iz attarskih dućana dupke punih raznovrsnim kutijama i posuđem sa ljekovitim biljem za tjelesne i duševne patnje. Drvene kutije bile su ovalnog oblika, obojene u zeleno, baš poput onih koje su se tada koristile u apotekama širom Evrope. Natpisi na njima ispisivani su na hebrejskom, turskom i bosanskom jeziku, a u dućanima su prodavane i bočice sa različitim kapljicama, melemima, mastima i hapovima, vosak, mirisna ulja i boje.
Apoteka u Muzeju grada Sarajeva
Jedna od čuvenih porodica, koja je stoljećima davala apotekare i ljekare, bila je porodica Papo. Sačuvane su priče o umijeću liječenja Avrama, Tije Merkado, Roze Papo i mnogih drugih. A, attarski dućan Santa Pape, koji se nalazio u ulici Sarači na broju 6, bio je jedan od posljednjih dućana ove vrste u gradu.
Muzej grada Sarajeva je 1951. otkupio sav inventar tog dućana. Sačuvane su trave i medikamenti, domaćeg i stranog porijekla. Iste godine u posjed Muzeja došao je i drveni mužar (avan), koji je pripadao tom dućanu, kao i tefter Davida Pape iz antikvarnice „Svjetlost“ u Sarajevu.
Inventar attarskog dućana porodice Papo izložen je u depandansu Muzeja Sarajeva - Muzeju Jevreja, te ga se može pogledati radnim danom od 10:00 do 18:00, kao i nedjeljom od 10:00 do 15:00 sati.
Cijena ulaznice u Muzej košta 3 KM.
