Od ovog zapisa do osnivanja muzeja prošlo je gotovo 40 godina. U međuvremenu je Austro-Ugarska vlast smijenila Osmansku, a nebrojeno blago naše zemlje raznijeli su kojekakvi bjelosvjetski mešetari.
Muzejsko društvo BiH
U dnevniku „Bosnische Post“ doktor Julije Makanec, Zagrebčanin koji je nakon austro-ugarske okupacije došao na službu u Sarajevo, 1884. objavljuje apel koji je imao za cilj potaknuti osnivanje Muzejskog društva BiH. Društvo je 1885. godine i osnovano, a već godinu kasnije brojalo je 400 članova.
Te 1886. godine sekretarom i prvim kustosom Društva postaje mladi zagrebački arheolog Ćiro Truhelka, koji će 1905. godine naslijediti Konstantina Kostu Hoermana na mjestu direktora Muzeja.
Upravo Truhelki se pripisuje zasluga da je uspio nagovoriti tadašnjeg austro-ugarskog upravnika Bosne i Hercegovine Benjamina Kallaya da Muzej iz nezavisnog udruženja promovira u državnu instituciju, čime je obezbjeđeno redovno finansiranje institucije.
Zemaljski muzej, koji je tada bio smješten u zgradi Penzionog fonda pokraj Sarajevske katedrale, vrata je otvorio početkom 1888. godine.
Na početku rada muzejska kolekcija brojala je 762 predmeta, da bi već 1906. godine zbirka Muzeja narasla na 44.242 eksponata. Stoga je izgradnja nove muzejske zgrade postala jednim od prioriteta novog austro-ugarskog upravitelja Stephana Buriana von Rajecza.
Za projektanta je izabran Karl Paržik, koji je, između ostalih, projektovao i zgradu Penzionog fonda, dok je za lokaciju izabrana parcela u naselju Marijin Dvor, na zapadnom rubu Sarajeva.
Paržik je osmislio kompleks sa četiri paviljona, usred kojeg se nalazi botanička bašta. Planirano je da se u Muzej ulazi sa sjevera, te da kompleks leđima gleda na Kalajevu promenadu (Vilsonovo šetalište) i rijeku Miljacku.
Izgradnja je započeta 1909., a nova zgrada Zemaljskog muzeja svečano je otvorena 04. oktobra 1913. godine.
Privremeno zatvaranje
Tačno 99 godina kasnije, 04. oktobra 2012., uprava i radnici Muzeja su na ulaz postavili natpis: „Zatvoreno“ i tako zatvorili Zemaljski muzej za javnost. Učinili su to u znak protesta zbog toga što od završetka rata u BiH status ove najznačajnije muzejske institucije nije riješen.
Gotovo pune tri godine Zemaljski muzej bio je zatvoren za javnost. Ipak, oni koji su u njemu zaposleni nikada zapravo nisu prestajali sa radom i svakodnevno su, iako plaće nisu primili duže od tri godine, dolazili na posao i brinuli se o neprocjenjivo vrijednim eksponatima.
Revoltirani činjenicom da je Muzej tako dugo zatvoren, građani i prijatelji Sarajeva su u augustu i septembru 2015. realizirali akciju „Ja sam muzej“, koja je potaknula političare da naprave sporazum koji je privremeno omogućio nastavak normalnog funkcioniranja Zemaljskog muzeja.
Muzej je za javnost ponovo otvoren 15. septembra 2015. godine.
